Električni i akumulatorski alati

Sitni popravci sastavni su dio života, dok o onim većima najčešće ne želimo niti misliti dok se ne pojave. Pa ma koliko određeni zahvat bio sitan ili ne, nezamisliv je bez odgovarajućeg alata, a u svakom kućanstvu bar nešto od njega će se pronaći.

Govorimo li o električnom ili pak njemu srodnom naprednijem akumulatorskom alatu pritom najčešće mislimo na razne vrste bušilica, kutnih i inih brusilica, električnih odvijača i ostalog osnovnog alata od kojega ponešto imamo i u vlastitu domu. A možda smo se kupovinom kompleta opskrbili i svim navedenim.

Ipak, priči ovdje nije kraj jer pored nabrojanog na raspolaganju nam stoji još velik broj električnih i akumulatorskih uređaja za koji možda nismo niti znali da postoje do trenutka dok nam nisu zatrebali. Specijalizirane prodavaonice tako će vam ponuditi blanjalice, razne vrste pila, glodalice, ali i brojne druge alate. Što ćete iz silne ponude izabrati na vama je samima, ali svakako imajte na umu neke od najvažnijih stvari kao što su kapacitet snage odabranog uređaja, lakoća rukovanja s istim, težina, broj okretaja, količina buke, ali i ništa manje važna s uređajem možda uključena dodatna oprema.

Jer ma kako vam se nešto nepotrebnim činilo alat ćete s godinama nakupiti… Birajte kvalitetno!

Usporedna cijena alata

Retro tulum u Swing Laubi

Proteklog je vikenda Lauba – kuća za ljude i umjetnost postala kuća za ples i to zahvaljujući Marku Tolji i Jazz orkestru HRT-a koji su, oduševljeni brojnim odazivom, glazbom publiku odveli u neko nostalgično romantično vrijeme. U jedinstvenom prostoru umjetničke galerije, Marko Tolja i sedamnaest vrhunskih glazbenika Jazz orkestra HRT-a predstavili su zajednički novi album “Stavi pravu stvar”, kojim su rasplesali mnogobrojnu publiku i napravili odličan koncert.

Oduševljena publika plesala je uz glazbeni repertoar baziran na novom albumu koji donosi swing obrade domaćih pop i rock hitova i to u formi u kojoj Marko pliva kao riba u vodi. “Blago onom tko te ima”, “Ja volim samo sebe”, “Budi moja voda” i “Teške boje” samo su neke od pjesama koje u novim aranžmanima zvuče kao da su objavljene pedesetih godina prošlog stoljeća.
Bogat retro program Marka Tolje i Jazz orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Andreasa Marinella zaokružila je i pjesmarica stranih evergreena. Izvanredan Markov vokal u kombinaciji s bezvremenskim pjesmama bili su jamac za odličan provod u Laubi.

„Presretan sam! Bio je to pravi party, iznad svih mojih očekivanja. Pobjeda glazbe i pozitive. Da mi je netko rekao prije 10 godina da ćemo sa swing glazbom iz 50-ih godina napuniti dvoranu poput Laube do posljednjeg mjesta, rekao bi mu da je “malo zabrijao”!! Ali eto, uspjeli smo i to. Ljubav prema glazbi i ustrajnost te, čak i kada te uvjeravaju da to nema smisla, na kraju nagrade ovakvom prekrasnom večeri!! Srce mi je kao kuća!“ – rekao je Marko oduševljen energijom publike.

Za završetak najboljeg retro partyja u gradu pobrinuo se DJ Robert Mareković, zadužen za after uz najveće evergreene i rockabilly hitove.

Swing Lauba je tu večer bila prostor za plesne cipelice, retro obleku i povratak u zlatno doba čage. Nakon niza sjajnih nastupa ovog ljeta, Marko Tolja i Jazz orkestar HRT-a ovim koncertom osvojili su i zagrebačku publiku koja će sigurno još dugo plesati uz novi predstavljeni album.

INA otvorila prijave za Junior Freshhh – online natjecanje za srednjoškolce

Zagreb, 31. listopada 2017.– INA je otvorila prijave za online natjecanje Junior Freshhh koje će četvrtu godinu zaredom okupiti srednjoškolce iz cijele Hrvatske. Tročlani timovi borit će se za pobjedu, a na tom putu će ih čekati zanimljivi i zahtjevni zadaci iz matematike, fizike, kemije, biologije i geografije.

Natjecanje će se održati u dva kruga – u prvom krugu tročlani timovi će se natjecati u virtualnom svijetu: sudjelovat će u online kvizu i rješavati zadatke iz područja prirodnih znanosti te u zanimljivoj igri koja ih vodi kroz Inina postrojenja i temeljne djelatnosti. Drugi krug će okupiti pet najbolje plasiranih timova iz prvog kruga koji će se za pobjedu boriti uživo. Za timove koji osvoje prva tri mjesta, predviđene su vrijedne nagrade, a nagrađena će biti i škola iz koje stigne najveći broj prijava.

Komentirajući otvorenje prijava, gđa. Vladimira Senčar Perkov, Inina direktorica Upravljanja i razvoja ljudskih resursa, izjavila je „Na prošlogodišnjem natjecanju Junior Freshhh zabilježena su čak 483 registrirana tima, odnosno 1449 učenika koji su se prijavili na natjecanje, a to nam je dodatni poticaj da kao kompanija nastavimo jačati suradnju sa srednjoškolskom populacijom. Želimo privući najbolje talente i stručnjake u svoj tim i uvjerena sam da se potencijalni budući zaposlenici Ine kriju upravo među natjecateljima koji će kroz izazovne zadatke moći pokazati svoja dosadašnja stečena znanja te se i dodatno motivirati za nastavak svog obrazovanja u jednom od polja prirodnih znanosti.“

Specijalist za strateški razvoj u Ini g. Mihael Matošević nadopunio je koncept natjecanja na način da se srednjoškolcima kroz zadatke još više približi naftna industrija. „Učenici su još prošle godine imali priliku detaljnije upoznati cjelokupan proces od istraživanja i proizvodnje nafte i plina pa do prerade i prodaje krajnjim korisnicima. Veliki broj učenika propitkuje važnost matematike, fizike i kemije u formalnom obrazovanju, pa smo osmislili zadatke koji će biti u uskoj povezanosti s pojedinim segmentima u naftnoj industriji, kako bi učenici dobili što realniju sliku o važnosti takvih znanja u gospodarstvu. Mislim da se ovakvim programom, na zanimljiv i edukativan način, uspješno potiče interes kod učenika za područje prirodnih znanosti, ali i razvijaju vještine poput timskog rada, dijeljenja znanja i prezentiranja.“

Prijave su otvorene do 24. studenog, a moguće su putem web stranice www.juniorfreshhh.ina.hr. Osim na spomenutoj web stranici, detalji o natjecanju dostupni su i na Facebook stranici Junior Freshhh Croatia.

Turizam kao glavni razvojni pravac ekonomije

Spominjanje turizma kao glavnog razvojnog pravca u ekonomiji potkrepljuje se činjenicama o pozitivnim karakteristikama turizma na lokalitete koji posljedično osjećaju gospodarski prosperitet. Takvu i slične teze smo imali priliku čuti posljednih dana prilikom održavanja manifestacije “Dani hrvatskog turizma” na kojima su sudjelovali gotovo svi predstavnici Vlade RH kao i hrvatske politike.

Kao daljnji razvojni ciljevi u sektoru turizma navedeni su povećanje broja gostiju, broja noćenja, povezivanje poljoprivrednog i turističkog resora kao i strane investicije. Prema navedenom, Hrvatska doista strateški pristupa daljnjem razvoju turizma, očekujući budući godišnji prihod od desetak milijardi eura.

No, ovdje se lako oteti euforičnom dojmu veličanja ovog “sigurnog razvojnog ekonomskog puta” i postaviti nekoliko jednostavnih pitanja. Što ako se sveta krava prestane častiti pa u slučaju bilo kakvih nestabilnosti odluta u sigurnija skrovišta, a Republika Hrvatska ostane bez priljeva od desetak milijardi eura? Kako će to utjecati na njezino gospodarstvo? Koja je moguća brzina prilagodbe u prenamjeni gospodarskog funkcioniranja? Što će se pri tome dogoditi s raspoloživom radnom snagom i tehnologijom?

Nameću se tako mnogobrojna pitanja budući da se radi o sektoru koji je izložen ranjivosti kako zbog geostrateškog položaja Republike Hrvatske, tako i utjecaja stranog kapitala, ali i nesuglasja poljoprivrede i turizma kojemu, nažalost, svjedočimo.

Konkretno, naš odnos prema turizmu se može okarakterizirati kao “Nizozemska bolest” čije posljedice već pomalo osjećamo. Kvalitetno i sveobuhvatno sagledavanje i provođenje turističke politike treba ići u smjeru pozicioniranja turizma kao generatora ostalih gospodarskih aktivnosti odnosno inicijalne poluge razvoja drugih ekonomskih djelatnosti. Jer dosadašnja praksa, kojom se gospodarski subjekti zadovoljavaju turističkim apetitima i ničim više osim toga, je opasna i klimava. S razlogom se pitamo koja je strategija RH u slučaju neželjenih događaja? Koliko je naša ekonomija fleksibilna i koliko je sposobna preorijentirati se na druge ekonomski profiabilne djelatnosti te biti neovisna o turizmu.

Tek onda kada statistički pokazatelji budu suprotni od postojećih, kada udio od turizma u BDP-u bude manji od udjela koje imaju njegove inducirane i indirektne ekonomske djelatnosti, tada će se i turizam prestati promatrati samo kroz prizmu kuhara i konobara.

Bernard Tomašević

Euro nam neće ništa dobroga donijeti:; Krenula je kampanja ZA, mi smo PROTIV!

Hrvatska vlada je objavila da planira ciljani ulaz u euro zonu, odnosno prihvaćanje Eura za nacionalnu valutu u Hrvatskoj. Otvorena je navodno „javna rasprava“, a HRT je u tu svrhu pozvao u goste sve odreda „navijače“ eura!

Sa jedne strane moj kolega “plagijator” Ćorić, pa kolega Šonje nesmiljeni ljubitelj EU po svaku cijenu. Bila je tu i kolegica Ivanov kao „neutralni navijač“ eura. Naravno predstavnik HNB čiji je interes jedino od HNB napraviti defektnu butigu Europske središnje banke. Uključivao se i kolega Grčić iz Splita.

Dakako uvođenje Eura je jako veliko pitanje, jer prije svega niti sama EU ne zna hoće li taj pokus sa zajedničkom valutom uopće opstati ili će doživjeti katastrofu. Istodobno, Hrvatska zasigurno neće moći uvesti Euro još 5 ili 6 godina. Ipak javnost se upozorava.

Rasprava u „Otvorenom“ u suštini je imala zadaću uvjeriti hrvatsku javnost kako nam je Euro sudbina, jednako kao članstvo u EU. Nuđeni su ne ozbiljni izgovori pogodnosti Eura kao valute u Hrvatskoj. Općenito opravdavao se Euro kroz tri čimbenika: prvi je smanjenje troškova poslovanja s inozemstvom zbog neplaćanja troškova tečajne konverzije, drugo je niže kamatne stope i na koncu kao treće je dosadašnja visoka eurizacija Hrvatske.

Potrebno je dati odgovor na monolog o navedenim razlozima za uvođenje Eura.

Troškovi konverzije valuta imaju veće značenje ako se radi o zemljama neto uvoznicama, odnosno države koje imaju deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. Uvoznici moraju kupovati inozemne valute na valutnoj burzi kako bi isplatili svoje dobavljače iz inozemstva. To može imati utjecaj na rast cijena robe iz uvoza.

Ostaje samo pitanje zar nam treba još jeftiniji uvoz u Hrvatskoj gdje Hrvatska država godišnje ostvaruje deficit oko 6 milijardi Eura u vanjskotrgovinskoj bilanci! Još jeftiniji uvoz robe i usluga u Hrvatsku zasigurno neće poboljšati stanje vanjskotrgovinske bilance, dapače može samo pogoršati i napraviti još veći deficit.

Drugi razlog koji se spominjao su niže kamatne stope. Kada su u pitanju kamatne stope moram odmah reći kako su po tom pitanju svi gosti bili doista neiskreni! Prije svega kamatne u onim državama koje su nekad tvorile EEZ su niže nego u ostalim članicama EU i nego u Hrvatskoj. Međutim, to nije zahvaljujući Euru koji koriste kao valutu, nego te zemlje vode aktivnu monetarnu politiku. Povećali su ponudu novca na tržištu kako bi politikom jeftinih kredita pokrenuli gospodarstvo. Drugim riječima, aktivna monetarna politika se vodi u svrhu ekonomske koristi za Njemačku, Francusku, Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Austriju. Druge države, koje imaju isto tako Euro nemaju niske kamatne stope.

Stoga evo nekoliko primjera visine kamatnih stopa na potrošačke kredite odobrene od 1 do 5 godina u državama koje su praktično slične Hrvatskoj ili nešto iznad Hrvatske po stanju gospodarstva i imaju Euro.

Trenutne kamatne stope su sljedeće: Grčka 10,80%, Slovačka 9,56%, Španjolska 8,53%. Naravno u državama koje su „stare“ članica one imaju posve drugu situaciju, tako je recimo u Njemačkoj 4,57%, Italia 6,94% i Austria 3,70%.
Stoga se posve otvoreno može reći kako „rizik“ posjedovanja nacionalne valute u nekoj državi članici EU i tobožnja tečajna „nestabilnosti“ njezine valute nemaju nikakvu poveznicu.
Naime, države članice EU čija je valuta Euro imaju kamatnu stopu ovisno o odluci Europske središnje banke! Ona procjenjuje rizik poslovanja u nekoj državi i određuje kamatnu stopu. Zato je kamatna stopa u Hrvatskoj relativno visoka, jer se ona administrativno određuje u Bruxellesu od strane Europske središnje banke kao međubankarska kamatna stopa, poznata kao euriobor. Na nju je dodana premija rizika.

Međutim rizik poslovanja u Hrvatskoj nije vezan za postojanje nacionalne valute Kune. Hrvatska je pravno posve neuređena država. U Hrvatskoj poslovnim lopovima vjerovnici moraju opraštati krađu i to po zakonu! Hrvatska je po tom pitanju već odavno ušla Guinnessovu knjigu financijske gluposti! U svim državama se poslovni lopovi žestoko kažnjavaju.

U Hrvatskoj im se daje putovnica u šake i šalje u „izbjeglištvo“. Odande se poslije primaju poruke tog istog lopova preko interneta. Isto tako u Hrvatskoj je korupcija državnih institucija dosegla razinu koja se na „zapadu“ često u šali naziva „svemirska granica“! Ne postoji država u kojoj premijer „aktivira zastupnički mandat“ kako bi izbjegao kaznenu odgovornost! Niti postoji država u kojoj premijer kao zadnji dripac bježi preko granice, a kad bude uhićen od inozemne policije onda još i laže inozemnoj policiji kako nije bježao! Čak i nakon svega toga, takav dripac bude pušten od hrvatskog pravosuđa, a sudbeni postupak će se obnavljati toliko dugo dok krivac ne umre naravnom smrću. Doista tko bi investirao u takvu državu?

Konačno idemo i do onog trećeg razloga zbog kojeg Hrvatskoj “treba” Euro, a to je „euriziranost“ države. Prije svega, „eurizacija“ države Hrvatske je svjesno vođena ekonomska i monetarna politika! To nije nikakvo „čudo“ koje se nepredviđeno dogodilo, a od prilike tako se objašnjava od uvaženih ekonomista i premijera. Politika precjenjenosti valutnog tečaja Kune traje već godinama i nije pitanje hoće li takva tečajna politika propasti, već kada.

Valutna klauzula je potpuno isključila vođenje aktivne monetarne politike države Hrvatske u svrhu nacionalnih ekonomskih interesa! Svaka država ima samo dva instrumenta za vođenje ekonomske politike, to su porezna i monetarna politika. Hrvatska monetarnu politiku uopće ne koristi, to je jednostavno „odumrla“ politika kroz nepromjenjivi valutni tečaj. Ovakvu monetarnu i tečajnu politiku kakvu ima Hrvatska, imale su samo britanske kolonije u prošlosti.

Stoga ostaje pitanje i za premijera i ostale uvažene „stručnjake“: „Zašto lažu nam u lice“?

Dr. Tihomir Janjiček

Uz smijeh i suze obilježen zlatni jubilej glumačke legende u Gavelli

Monodramom „Zvjezdani trenutak Josipa Bizjaka“ glumac Žarko Potočnjak obilježio 50 godina rada u kazalištu

Sinoć je u Kazalištu Gavella premijerno prikazana monodrama „Zvjezdani trenutak Josipa Bizjaka“ kojom je glumačka legenda Žarko Potočnjak proslavio jubilarnih 50 godina na kazališnim daskama.

Glavni junak, Josip Bizjak, neostvareni je umjetnik i fanatik kazališta u kojem radi kao rekviziter. Kada publika unatoč otkazanoj predstavi ne napušta dvoranu, u jednom trenutku on ostaje sam na sceni i započinje istovremeno duhovitu i melankoličnu kazališnu igru kojom otkriva pogled iza kulisa kazališta. Mašta i čežnja, ambicije i stvarnost te jedan sasvim drugačiji pogled na umjetnost kroz profanu, a opet suptilnu egzistenciju jednog kazališnog gubitnika odlike su predstave koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Jednako je zanimljiva i lista suradnika. Redatelj predstave je gost iz Austrije, umjetnički ravnatelj Theaterherbst Grenzenlos Marius Schiener, hrvatskoj publici poznat po predstavi Indija u kojoj su igrali popularni glumci Damir Šaban i Nenad Cvetko. Tekst Eberharda Streula preradili su Žarko Potočnjak i Marius Schiener, uz pomoć dramaturga i redatelja Pave Marinkovića.

Predstava je nastala uz veliku potporu Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba te je sastavni dio projekta 2017 – Godina kulture Austrija-Hrvatska.

Ljubitelji dasaka koje život znače moći će predstavu pogledati u terminima 31. listopada i 7. studeni u dramskom kazalištu Gavella, a nakon toga u redovnom programu kazališta Knap.